Fotografija: Jorge Paris. Ljubaznošću David Yagüe.
David Yague On je iz Madrida. Pisac i novinar, nakon šesnaest godina 20 minuta, sada ima odjeljak Najnovije vijesti ABC. On je referenca na istorijske romane i držao je konferencije, predavanja i radionice o ovom žanru, pored toga što je bio žiri za nagradu Međunarodnog konkursa za istorijski roman Úbeda. On je autor Bravo Tango Sedam y u poslednji dani nebeskog carstva. Njegov novi roman je Poslednja goth kraljica i u ovome intervju, na čemu mu se puno zahvaljujem, priča nam o njoj i drugim temama.
David Yagüe — Intervju
- AKTUELNA LITERATURA: Vaš novi roman je naslovljen Poslednja goth kraljica. Šta nam govorite u njemu i odakle vam inspiracija?
DAVID YAGÜE: To je istorijski roman koji pokušava da rekonstruiše kapitalne godine lika koliko je važan koliko i zaboravljen iz fundamentalnog trenutka u našoj istoriji kao što je Islamsko osvajanje Iberijskog poluostrva: kraljica Egilus, udovica kralja Rodriga. Njegov život je misterija, ali znamo da je bio važan jer je ušao u hronike tog vremena i, osim toga, sa vrlo negativnom vizijom. Da li su je zaista tako opisivale hronike? Ili je on bio žrtveno jarac za političku zavjeru? Ovako sam napravio roman koji ima emocija, intriga, ep i, iznad svega, likovi sa preokretima. Istorijski roman u kojem mislim da svi mogu uživati, jer ne vjerujem u te fikcije o historiji koje izgledaju kao da mogu uživati samo naučnici ili istoričari.
Otkrio sam ovu veliku kraljicu kako priprema još jedan rukopis koji nije uspio, gdje je bila mala kameja. Ali otkad sam počeo da je istražujem, nisam sumnjao da ona zaslužuje da glumi u sopstvenom romanu, kao što je i bilo.
- AL: Možete li se sjetiti nekog od svojih prvih čitanja? I prvo što si napisao?
DY: Da, sjećam se da sam čitao mnogo stripova i onih Barco de Vapor knjiga, Fratar Perico i njegov magarac i slično. Ali prva knjiga koja me je natjerala da u potpunosti uđem u svijet čitanja bila je Hobit, od Tolkiena, koju sam uzeo od svoje starije sestre. S tom knjigom sve se promijenilo.
Kao dijete sam crtao vrlo osnovne stripove i priče. With 13 godina Manje-više sam napisao jednu mali roman u svesci s kvadratnim listovima veličine folije. Bio je to istorijski roman smešten u Srednjovjekovni Camino de Santiago.
- AL: Vodeći autor? Možete odabrati više od jednog i iz svih perioda.
DY: Mnogo. Tolkien, bez sumnje. I više od autora, djela kojima se s vremena na vrijeme vraćam (Gospodar prstenova, Ilijada). Robert Graves i Dennis Lehane su dva autora koji su me godinama fascinirali iz različitih razloga. A ako govorimo o istorijskom romanu Rosemary Sutcliff, Patrick O'Brian i Lindsey Davis su moje sveto trojstvo.
- AL: Koji biste lik voljeli upoznati i stvoriti?
DY: On Claudio od Roberta Gravesa (ja, Klaudio). To je genije kao književno stvaralaštvo. Rijetko kada sam uspio toliko suosjećati sa stvarnom istorijskom ličnošću.
- AL: Da li imate neke posebne navike ili navike kada je u pitanju pisanje ili čitanje?
DY: Ne, jer tražim bilo koji trenutak da uradim jedno ili drugo i da to postignem, što manje manija, to bolje. Koristim svako vrijeme da se fokusiram na ove stvari. Oni su moja strast i moj život.
- AL: A vaše omiljeno mjesto i vrijeme za to?
DY: By noći, u krevet ili na kauču kod kuće, kada je moj dom neobično tih. Uopšte ne volim da čitam na plaži.
- AL: Koje druge žanrove voliš?
DY: Trudim se da pročitam sve, beletristika, eseji i takođe, iako to radim mnogo manje, poezija i pozorište. Što se tiče žanrova romana, moram reći da me i krimićki romani oduševljavaju, iako, kao što vam kažem, pokušavam sve pročitati.
Trenutni izgledi
- AL: Šta sada čitaš? A pisanje?
DY: Čitao sam dosta stvari u isto vreme: trenutno, najnoviji roman velikog Marija Eskobara, učitelja i prijatelja, Knjižara u Madridu; stari Lorenzo Silva, Naše ime; Prethodni rad Don Winslowa, Grad snova, i mala knjiga filozofije. Nadalje, u stripovima čitam čitavu Omladinu borovnica.
- AL: Šta mislite o izdavačkoj sceni?
DY: Bilo da radim u sektoru kao novinar, ili kao autor, vezan sam za ovaj svijet od 2004. godine i uvjeravam vas da nikada nije bio miran ili dobro. To je složen i težak svijet, koji se održava ljubavlju, kreativnošću i pozivom. To je komplikovana panorama, ali ne bih rekao da je više ili manje nego ranije. Prije je bila ekonomska kriza, elektronska knjiga i audio knjiga ili činjenica da ljudi sada mnogo manje čitaju, a danas i sutra će to biti umjetna inteligencija. To je sektor koji je uvijek ranjen, uvijek opkoljen, ali koji uvijek opstaje. I tako se mora nastaviti.
- AL: Kako se nosite sa trenutnim trenutkom u kojem živimo?
DY: Radim u rubrici udarnih vijesti u nacionalnim novinama! Živimo u jednom kontinuirani napad, ali to također znači da su ovo zanimljiva vremena. Ni za pisca i novinara to nije loša vijest, iako vam kažem da bi to s vremena na vrijeme pokvarilo mirnu sedmicu.